Predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević kazao je u razgovoru za „Dan” da je predočio premijeru Dušku Markoviću da su plate prosvjetnih radnika izuzetno niske i da su ispod prosječnih u državi. Pavićević ističe da su nastavnicima i učiteljima u poslednjih deset godina zarada povećane ukupno 20 eura, što pokazuje da se hitno mora naći rješenje za unapređenje njihovog standarda.

– Sindikat prosvjete Crne Gore već duži vremenski period predočava javnosti i onima koji vode obrazovnu politiku u Crnoj Gori na izuzetno niske zarade zaposlenih u ovoj djelatnosti, o čemu najbolje svjedoči podatak da je prosječna zarada u Crnoj Gori 515 eura, a u obrazovanju ispod 500 eura. Smatramo da tako značajna djelatnost za društvo i državu ne smije biti tretirana na ovakav način. Dok se u zemljama Evropske unije za obrazovanje izdvaja u prosjeku šest odsto od BDP-a, kod nas ovo izdvajanje ne prelazi 4,2 odsto što je još jedan pokazatelj odnosa države prema obrazovanju. Sa ukupnim stanjem u sistemu obrazovanja i socioekonimskim položajem zaposlenih, premijera Markovića je upoznao predsjednik SPCG na sastanku održanom prošle nedjelje između predstavnika Unije slobodnih sindikata Crne Gore i užeg kabineta Vlade. Zajednička konstatacija svih učesnika sastanka je bila da su zarade izuzetno niske i postignuta je načelna saglasnost da se nastave pregovori sa resornim ministarstvom oko usaglašavanja koeficijenata iz Granskog kolektivnog ugovora sa koeficijentima iz Zakona o zaradama u javnom sektoru – ističe Pavićević.

On navodi da i pored izdvajanja značajnih sredstava za cjelokupnu infrastrukturu, i izgradnje velikog broja škola, vrtića, objekata, uvođenja novih tehnologija, programa, nadležene institucije treba da obrate pažnju da sve novine idu preko prosvjetnih radnika.

– Za potpunu uspješnost reformi je nophodna i pravedna valorizacija rada nastavnika koji zbog sprovođenja reformskih rješenja imaju sve više obaveza. Za poslednjih deset godina zarade prosvjetnih radnika povećane su samo 20 eura, dok je u istom periodu zabilježen veliki rast cijena životnih namirnica, energenata, komunalija, povećanje PDV-a i ostalih usluga što dodatno govori o drastičnom urušavanju životnog standarda zaposlenih u obrazovanju. SPCG argumentovano pokazuje da se hitno moraju naći rješenja za povećanje zarada u prosvjeti, naročito nakon tvrdnji iz Vlade da je ekonomski rast od oko pet odsto prethodne godine najveći u regionu i da je ostvaren plan finansijske konsolidacije – poručuje Pavićević.

„Dan” je u decembru prošle godine objavio da nakon usklađivanja granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru sa predstavnicima Ministarstva prosvjete, Ministarstvo finansija nije dalo saglasnost za sredstva od skoro četiri miliona eura, koliko je bilo potrebno opredijeliti budžetom za 2019. godinu za korekciju pomenutih koeficijenata i povećanje plata.

Prosvjetni radnici već godinama pokušavaju bezuspješno da povećaju plate, dok ih iz Vlade i Ministarstva prosvjete stalno pozivaju na strpljenje zbog finanijske konsolidacije javnog sektora.

D.B.

---

Šehović odbio povećanje do 2020. godine
Ministar prosvjete Damir Šehović saopštio je u decembru predstavnicima prosvjetnih radnika, na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete, da neće biti ispunjeni njihovi zahtjevi da im se u 2019. godini koeficijenti za zarade povećaju i izjednače sa onima definisanim Zakonom o zaradama u javnom sektoru. Šehović je sindikalnim predstavnicima sugerisao da o povećanju plata zaposlenima u školama pregovaraju za 2020. godinu.

– Jasno smo stavili do znanja da smo nezadovoljni materijalnim statusom prosvjetnih radnika, njihovim položajem u društvu, ponižavajućim zaradama, te posebno koeficijentima za najniži i najviši stepen stručne spreme, koji su u odnosu na koeficijente većine zaposlenih u javnom sektoru znatno niži – navode iz Sindikata.


Učitelji niža srednja klasa u Crnoj Gori
Predsjednik Sindiakta prosvjete Podgorica Slobodan Savović kazao je za „Dan” da si prosvjetni radnici u Crnoj Gori i dalje niža srednja klasa ovoga društva.

– Marginalizovani su i zakonskim rješenjima koja su donijeli poslanici u Skupštini. Zakoni koji centralizuju obrazovni sistem i učitelje pretvaraju u službenike ministra i ministarstva govore o nedostatku volje da se prosvjetni poziv vrati u vrijeme kada su sveštenik i učitelj bili najcjenjeniji dio društva. Ovako, pored učitelja danas prolaze njihovi dojučerašnji učenici koji su na početku životnog puta, ali obučeni i sa sitnicom koja vrijedi koliko i njihova godišnja zarada.Tužno je to – poručuje Savović.